Čudo od djeteta - W. A. Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart je rođen 27. siječnja 1756. godine u Salzburgu, a njegov život i djelo zaista su fascinantni. Evo nekoliko zanimljivosti o ovom genijalnom skladatelju.


Čudo od djeteta: Mozart je počeo svirati klavir s tri godine, skladao je prve kompozicije s pet, a sa šest godina već je nastupao diljem Europe. Bio je prava glazbena senzacija već kao dijete.

Prolazna slava: Iako je tijekom života imao veliki utjecaj na glazbeni svijet, Mozart je umro u relativnom siromaštvu. Tek nakon smrti postao je široko priznat, a njegova djela i danas su ključna u klasičnoj glazbi.

Munjevit tempo pisanja: Mozart je bio nevjerojatno produktivan. Napisao je više od 600 djela, uključujući simfonije, opere, koncerte, komorna djela i klavirske sonate, i to u relativno kratkom vremenskom razdoblju (od desete do trideset i pete godine).

Majstor opera: Njegove opere, poput Don Giovannija, Figarovog pira i Čarobne frule, i danas se smatraju među najvećim dostignućima u povijesti glazbe.

Zagonetna smrt: Mozart je umro 5. prosinca 1791. godine u 35. godini života, a okolnosti njegove smrti i danas su tema brojnih teorija. Neki vjeruju da je umro od bolesti, dok drugi tvrde da je možda bio otrovan.


Mozart je bio poznat ne samo po svom genijalnom glazbenom talentu već i po svom osebujnom humoru i vedroj osobnosti. Evo nekoliko zanimljivih detalja o njegovom humoru i svakodnevnom životu:

Šaljiva pisma

Mozart je bio poznat po svojim razigranim i duhovitim pismima koja je često slao prijateljima i obitelji. Ta su pisma puna igre riječima, šala i čak pomalo neobičnog humora. Na primjer, u mnogim pismima koristio je humoristične i ponekad vulgarne izraze kako bi nasmijao svoje bližnje. Njegova spontana i neopterećena priroda očitovala se i u njegovom pisanju.

Humor u glazbi

Mozart je često unosio elemente humora u svoja djela. Evo nekoliko primjera:

  • U operi Figarov pir kroz glazbu je vješto prenio komične situacije i zaplete između likova. Korištenjem kontrasta u tempu i harmoniji, stvarao je trenutke napetosti koji su se iznenada pretvarali u humoristične.
  • Njegovo djelo Ein musikalischer Spaß (Glazbena šala) osmišljeno je tako da parodira nespretne skladatelje i njihovu glazbu. Ovo je Mozartov način da se zabavi, ali i nasmije publiku.
  • U Don Giovanniju, iako je riječ o ozbiljnoj operi, Mozart ubacuje duhovite elemente kroz lik Leporella, koji svojim dosjetkama unosi komičnost u mračnu priču.

Dječji duh

Mozart je često pokazivao dječji duh i razigranost. Volio je smiješne situacije, društvene igre i ponekad se ponašao potpuno neočekivano. Na primjer, znao je dolaziti na društvena okupljanja odjeven u neobične kostime, a ponekad je improvizirao šaljive glazbene izvedbe samo kako bi zabavio prisutne.

Komične igre s prijateljima

Mozart je često s prijateljima priređivao komične situacije. Volio je izmišljati smiješne nadimke za ljude u svojoj okolini. Na primjer, svom prijatelju Josephu Haydnu tepao je „Kralj glazbe“ na način koji je bio i laskav i humorističan.

Kritika društva kroz humor

Mozartov humor nije bio samo bezazlen; često je koristio šalu kako bi izrazio svoje mišljenje o društvenim normama i umjetničkim pravilima svog vremena. Nije se bojao biti ironičan, čak ni prema visokim društvenim krugovima u kojima se kretao. Njegova duhovitost bila je način na koji je prkosio formalnosti i konvencijama.

Humor u obitelji

Mozart je bio vrlo blizak s obitelji, posebno sa svojom sestrom Nannerl, i često su zajedno smišljali šale. Njihova pisma puna su dosjetki i zajedničkih šala. Mozart je bio osoba koja je kroz humor izražavala svoju ljubav i povezanost s najbližima.

Glazbene podvale

Mozart je uživao u šalama čak i tijekom svojih nastupa. Jednom prilikom, kada su ga zamolili da improvizira, odlučio je odsvirati jednostavnu i pomalo „nespretno“ zvučeću melodiju kako bi nasmijao publiku. Tek kasnije je publici otkrio koliko je ta izvedba bila tehnički zahtjevna, čime je oduševio i zabavio sve prisutne.


Privrženost zabavi

Mozart je volio zabavu i smijeh, ali je bio svjestan i težine života. Njegov humor često je bio način na koji se nosio s izazovima i stresom. Unatoč financijskim poteškoćama i pritiscima, uspijevao je zadržati pozitivan duh i vedar pogled na život.

Mozartov humor i vedar karakter činili su ga jedinstvenom osobom u svijetu klasične glazbe. Njegova sposobnost da pronađe radost i zabavu čak i u teškim situacijama inspiracija je i danas. 

Primjedbe