Dostupnost i inovacije 20. i 21. stoljeća pomjerile su granice glazbene komunikacije. Učinile su da glazba uđe u svaku poru životne svakodnevice. Kako se mijenjala potreba za glazbom, tako se mijenjao njezin stil, sadržaj, namjena, svrha. Naša okupiranost svakodnevnim glazbenim sadržajima nam ne dozvoljava razmišljati, i u skladu s tim, razvijati se u nekoliko pravaca kroz koje se glazba kretala i nadograđivala kako bi dobila jedan od oblika današnjice.
Stil slušanja glazbe
U različitim periodima glazba je imala i različite uloge u životu zajednice i pojedinca. Sadržajno se dijelila na duhovnu i svjetovnu a kroz izvođačku praksu davala je posebne zadaće tadašnjim majstorima i glazbenim virtuozima. Uz posebne oblike se i plesalo. Ali je svakako postojala ona vrsta glazbe koja će od publike zahtijevati koncentraciju, više glazbenog znanja/obrazovanja i potrebu za uživanjem.
Duhovna glazba je iz praktične namjene prerasla u koncertno izvođenje s ciljem promatranja čovjekova odnosa prema Bogu kroz duhovni segment. Svjetovna glazba počela je više ovisiti o kritičkom stavu. Glazbenici su ovisili o različitim mišljenjima. Stoga im se valjalo više dati u skladateljsku domišljatost i zadovoljiti ukuse sve zahtjevnije publike.
Publika s vremenom postaje osjetljiva. Naviknuta na glazbu koja oduševljava, teško može shvatiti sadržaje koji izlaze iz klasičnog glazbenog okvira. Stoga se slušateljski krug sužava ili širi, ovisno o vrsti glazbe. Glazba jednim dijelom postaje kao potreba za zabavu a drugim dijelom kao izraz kojeg može razumjeti samo intelektualna publika.
Slušanje glazbe u naše doba
Možemo li reći kako slušamo glazbu danas? Je li ono što nam se nudi više vizualni, nego auditivni doživljaj? Konzumiranje glazbe u naše vrijeme više je stvar individualizma. Odnos s glazbom postignut je na osobnoj razini. Dosegao je toliki stupanj da se u nekim slučajevima stvara obrambeni stav u korist glazbe koja se sluša. Glazbe je, koristeći se dobro razvijenim marketingom, počela separirati slušatelje i u sklopu toga nuditi prepoznatljive sadržaje koji dosežu razinu obilježja određene grupe ili slušatelja kao individue.
Široka dostupnost i preoblikovanje glazbene namjene glazbu dovodi u upitan položaj. Položaj se ovdje odnosi na kvalitetu sadržaja, općeljudsku poruku koju donosi i pouku koja utječe na oblikovanje pojedinca i mase. Iz toga proizilazi pitanje - je li brz način života utjecao na preoblikovanje glazbenog sadržaja ili je glazbeni sadržaj utjecao na preoblikovanje određenih životnih segemenata?
Svakako se može uočiti manjak koncentracije, istraživačke zainteresiranosti i veća potreba za sadržajima koji nemaju nikakve zahtjeve za glazbene konzumente.
Glazba je doživjela iznimne promjene. No ne smije se dopustiti njezina sadržajna pogubnost. Bez obzira na komercijalizaciju, važno je vratiti se njezinoj istinskoj svrsi, ciljevima i suštini, i pronaći segmente vlastitoga obogaćenja onoga u onome što slušamo.
Primjedbe
Objavi komentar