Framaceutska indrustrija i farmaceuti se često nazivaju trgovcima, što ostavlja negativan trag na pojam farmacije i na pojam trgovac. Farmaceut nije osoba koja će prodati lijek, zaraditi plaću i otići doma. Farmaceut je prijatelj našeg zdravlja, poštovalac našeg tijela, savjetnik i čovjek koji je na raspolaganju, barem u nekim apotekama 24/7. Farmaceuti završetkom fakulteta ne završavaju sa svojim obrazovanjem i širenjem znanja. Oni su stalna podrška koja prati razvoj farmaceutske industrije, razvoj pojedinih bolesti i pomažu ljudima kako na najefikasniji način održati svoje zdravlje. Amna Imamagić je za Baglamu kazala o tome nešto više.
Amna Imamagić je farmaceutkinja, ali i zdravstvena radnica Franjevačke klasične gimnazije Visoko. Tko je Amna kada se ne bavi savjetovanjem o dobrom zdravlju i preporukama lijeka?
- U privatnom životu, uživam biti okružena porodicom i prijateljima. Jako volim prirodu i mir koji nam ona pruža. Volim čitati jer knjige su prijatelji iz čijih iskustava možete mnogo naučiti. Za sebe bih rekla da živim miran život i da sam jako sretna zbog toga.
Kada se prvi put pojavljuje pojam faramceut i kada ovo zanimanje postaje popularno?
- Farmacija se prvi puta odvaja od medicine nekad u 13. stoljeću i možemo reći da tada dobija na svojoj pravoj važnosti. Popularnost je najviše stekla u srednjem vijeku, a daljnjim napredovanjem i razvojem medicine, tehnologije i drugih važnih nauka za ovu oblast, napreduje i farmacija. Danas imamo zadivljujuća postignuća u oblasti farmacije, koja su prije par desetljeća bila nezamisliva.
Kako se odlučili na ovaj poziv?
- Moja velika ljubav prema hemiji još od osnovne škole je bila prekretnica da upišem ovaj fakultet. Ljubav prema nauci, dosta čitanja o bolestima koje su odnosile brojne živote kroz historiju je rezultiralo mojom željom da učim o onome što pomaže bolesnim ljudima. Spoj hemije, medicine i humanosti - farmacija.
Radili ste u ljekarni a sada radite kao zdravstveni radnik. Kako biste usporedili ova dva posla?
- Rad u apoteci je bio jedan divan izazov u mom životu i mogu sa sigurnošću reći da je svima prva pomisao na farmaciju upravo apoteka, baš kao što je i meni bila tokom i nakon završetka studija. Vrlo rado se prisjećam svog dvogodišnjeg rada u apoteci, ali smatrala sam da trebamo iskoristiti i druge prilike koje nam život pruži, jer sve se to dešava sa nekim razlogom. Kada sam dobila priliku da radim kao zdravstveni radnik u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, prva je pomisao bila kako ću ja raditi sa djecom, da li će se to svidjeti i meni, a i njima. Međutim, sada već mogu da potvrdim da je zadovoljstvo obostrano i da je jako lijepo svakodnevno imati priliku družiti se sa mladim ljudima koji su puni ideja i ambicija.
 |
Pojedini ljudi imaju predrasude prema farmaceutima. Obično se misli kako im je zadaća dešifrirati rukopis i dati lijek. Kako Vi gledate na to?
- Ja kao osoba koja voli i razumije važnost svog zanimanja, rekla bih da je farmaceut puno više od toga. Smatram da samo ljudi koji zaista vole ovo zanimanje mogu svakom čovjeku približiti taj dešifrovani rukopis, jer razgovor za pacijentom i njihovo zadovoljstvo nakon razgovora su puno više od lijeka u kesici koji nose kući. Savjetovanje vezano za zdravlje, prehranu i liječenje bi također trebao biti sastavni posao farmaceuta, a to je rekla bih podjednako važno kao i samo uzimanje lijeka.
Ljudi često uzimaju lijekove na svoju ruku. Kako ispravno postupiti u tom slučaju?
Vrlo često sam bila u situaciji gdje su ljudi godinama uzimali lijek na pogrešan način. Kada ih pitate treba li Vam pojasniti kako ćete nešto koristiti, kažu ne treba, znam već godinama koristim. Poslije se uvjerim da taj način uopće nije ispravan. Prevelika dostupnost informacija na internetu ne znači da svako sebi samostalno treba birati lijekove koje će piti. Trend preporučivanja lijekova na internetu je također loša opcija, jer svaka se terapija treba prilagoditi individualnom pacijentu, a to može samo neko ko je dovoljno stručan u toj oblasti. Ukoliko tražite informacije na internetu, gledajte da to bude neki relevantan izvor informacija.
Koliko je razvijena svijest o važnosti farmacije i proizvodnji lijekova na području Bosne i Hercegovine?
-Važnost farmacije je neupitna, međutim, naša zemlja još uvijek kasni u brojim farmaceutskim dostignućima. Imamo i neke farmaceutske kompanije koje se bave proizvodnjom, ali najveći broj je ipak uvezenih lijekova.
Može li jedan farmaceut biti dobar dijagnostičar ili savjetnik pri odabiru lijeka?
- Farmaceut ne samo da može biti savjetnik pri odabiru lijeka, nego je to sastavni dio njegovog posla. Uvijek je bolja opcija kada farmaceut ima dobru komunikaciju sa doktorima, te zajedno sigurno postižu bolje rezultate, kako u dijagnostici, tako i u izboru odgovarajućeg lijeka i doze. Kroz rad sa pacijentima, susrećete se i sa onim stvarima koje možda tokom studija i niste imali priliku vidjeti u praksi, te smatram da to iskustvo zasigurno može pomoći u dijagnostici.
Jesu li mladi danas svjesni o pravilnom konzumiranju lijekova?
- Rekla bih da mladi najčešće koriste lijekove onako kako im roditelji to kažu. Mislim da bi se moglo dosta više raditi na edukaciji mladih o nekoj osnovnoj primjeni bezreceptnih lijekova.
Budući da radite s mladima, što je ono što Vas čini sretnim u tom pozivu?
- Okruženje u kojem radite je uvijek dio vašeg života, kao i energija koju dobijate i dajete. Smatram da je velika sreća imati priliku za rad sa mladima, jer njihova pozitivna energija, ambicioznost i kreativne ideje su okruženje u kojem želim raditi.
Kako opisujete posao zdravstvenog radnika u školi?
- Zdravstveni radnik u školi u čijem domu živi više od 60 učenika je neizostavno radno mjesto. Biti na raspolaganju učenicima u trenucima i godinama kada su posebno ranjivi je odgovoran posao. Svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete, ali kada su u domu i kada su bolesni, ja preuzimam tu odgovornost. Vrlo često se družimo na radionicama i ragovaramo o temama koje su njima zanimljive. Razgovor o zdravlju, uravnoteženoj ishrani, problemima sa kožom su samo neke od tema za koje se vrlo rado zanimaju.
Što biste na koncu poručili mladima vezano za očuvanje zdravlja, ali čitateljima Baglame?
- Svima, ne samo mladima, bih preporučila da budu umjereni u svemu. Smatram da je za zdrav život ključan balas, kako u ishrani, tako i u tjelesnoj aktivnosti, te kontroli stresa. Voljela bih kada bi se više govorilo o važnostima balansirane ishrane umjesto o strogim dijetama, kada bi se više govorilo o važnostima preventivne tjelesne vježbe, a ne o načinima korigovanja problema sa kičmom ili sličnim stvarima. Provodite vrijeme u prirodi i djelujte što više preventivno na mnoge negativne stvari u današnjem vremenu.
Primjedbe
Objavi komentar