Pojam znanstvenik često nas asocira na osobu koja je djelovala davno, doprinijela određenoj grani znanosti ili znanosti u cjelini. I iznova imamo krive predodžbe. Dobri i sjajni znanstvenici mogu biti oko nas a da toga vrlo često nismo svjesni. Oni prolaze mimo nas kao skromni ljudi, puni ljubavi prema istraživačkkoj djelatnosti i donose nova rješenja koja nam mogu biti od velikoga značaja.
Takav je i Petar Tuka. Nenametljiv, jednostavan, jedinstven i pun znanja za svoje trenutne godine. Baglama je odlučno prišla ovom mladom znanstveniku, koji nam je srdačno tovorio vrata svoje ljubavi prema kemiji, ali i drugim segementima njegova žviota.
Za čitatelje Baglame želimo otkriti tko je Petar Tuka. Kako biste samome sebi rekli tko ste?
- Moram priznati da je jako teško i nezahvalno govoriti o sebi, prije svega što smatram da o svakoj osobi trebaju govoriti druge osobe kao i sama djela te osobe, ali ja ću se potruditi reći nešto ukratko o sebi. Petar Tuka je dvadesettrogodišnjak iz Kiseljaka, malog mjesta u blizini Sarajeva. Završio sam I. ciklus studija na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i stekao titulu Bakalaureat/bachelor kemije. Znatiželjna sam, marljiva i odgovorna osoba koja teži stalnome usavršavanju i stjecanju novih znanja. Ako pitate ljude iz moga okruženja svi će Vam reći da sam kao i svaki znanstvenik nepresušan izvor informacija, barem kada je riječ o prirodoslovlju te da sam uvijek spreman naučiti nešto novo, ali također i podijeliti svoje znanje s drugima.
Iako ste mladi, do sada ste doživjeli sjajne rezultate u vlastitoj izgradnji. Što Vas je najviše ojačalo na tom putu?
- Definitivno je to bila moja znatiželja i želja da steknem što više znanja i da pronađem odgovore na mnoga pitanja koja sam sebi postavljao još u djetinjstvu. Osim toga, moja najveća snaga i podrška su moji roditelji i moja dva brata. Oni su moje zvijezde vodilje i kompas koji me održava na pravome putu. Oni su ti koji me motiviraju da i dalje rastem i koračam hrabro prema svojim ciljevima.
Budući da ste nedavno diplomirali na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za kemiju, što Vas je dovelo baš na to mjesto osobne i znanstvene izgradnje?
- Mene su od malena fascinirala brojna pitanja koja su vezana za prirodu. Na neka sam pitanja odgovore pronalazio u raznim enciklopedijama ili znanstvenim emisijama, ali na neka pitanja nisam mogao pronaći odgovore. Čak i kada bih uspio naučiti nešto novo i odgovoriti sebi na postavljeno pitanje moja znatiželja bi i dalje rasla i htio bih naučiti još mnogo toga. Stoga i nije bilo čudno što su mi još u nižim razredima osnovne škole omiljeni predmeti bili matematika i priroda i društvo. Kasnije, u petome razredu najviše su me zanimali priroda i zemljopis, ali sam kasnije shvatio da su me zapravo najviše zanimali dijelovi koji upravo uključuju kemiju. Kemiju sam otkrio u šestome razredu. Premda je tada nisam imao kao predmet počeo sam je samostalno istraživati i izučavati i shvatio sam da postoji nešto čarobno u ovoj znanosti. U završnim razredima osnovne škole postalo je jasno da mi je kemija najdraži predmet, što je primijetila i moja nastavnica kemije i rekla mi da ću jednoga dana biti kemičar. U tome periodu bio sam okupiran drugim pitanjima poput odabira srednje škole tako da i nisam razmišljao o kemiji kao potencijalnom zanimanju. Upisao sam gimnaziju i tada je moja ljubav prema kemiji počela još više izlaziti na vidjelo. Imao sam tu čast i sreću da mi je kemiju predavala profesorica Tatjana Miočević Tasić koja je prepoznala moj potencijal i koja je objeručke prihvatila raditi sa mnom i polako me uvoditi u svijet znanosti. Mnogo toga me naučila, a ono na čemu sam joj neizmjerno zahvalan je to što me naučila razmišljati kao kemičar. Kada je došlo vrijeme odabira fakulteta znao sam da je to to- kemija je bila moj izbor.
Što za Vas osobno predstavlja kemija? Je li kemija više od znanosti ili ljubavi?
- Kemija je sve što možemo zamisliti. Ako pogledamo oko sebe, sve oko nas je kemija. Meni osobno kemija predstavlja nepresušan izvor ideja, način razmišljanja i dolazak do brojnih odgovora. Često su nam na fakultetu govorili da je ljubav kemija, ali da vrijedi i obratno. I uistinu meni kemija predstavlja posebnu vrstu ljubavi. Sa svakim novim uspjehom ta ljubav je sve jača i jača. Kada jednom zavolite kemiju ona postaje ljubav za cijeli život.
 |
| Fluorescencija |
Koliko je kemija kao znanost važna u čovjekovu životu danas? Je li istražena u potpunosti?
- Kemija je veoma važna čovjeku još od njegovih početaka. Život se razvio zahvaljujući kemijskim tvarima i njihovim reakcijama. Na kraju krajeva, u ljudskom organizmu se odigrava na tisuće kemijskih reakcija i zahvaljujući kemiji naši organizmi funkcioniraju. Zahvaljujući kemiji dišemo, volimo, osjetimo mirise, i još mnogo toga. S druge strane brojna su otkrića u kemiji promijenila čovjekov život iz korijena i učinila da čovjek danas ima svu udobnost i lagodnost života. Međutim, kemija nije istražena u potpunosti i mnoge se stvari tek trebaju istražiti. Moguće je raditi na sintezama novih materijala, ali i novih kemijskih spojeva kao što su primjerice lijekovi. Osim toga, potrebno je objasniti još mnoge procese i pojave iz prirode a u čijoj se pozadini krije kemija. Kemija može biti od velike koristi i u pogledu zaštite okoliša, što kemičarima daje veoma važan zadatak. I još mnogo toga... Upravo u tome i jest ljepota kemije jer pruža bezbroj mogućnosti.
Koje pozitivne strane kemije najradije ističite u razgovoru s drugima? Koliko joj se uopće daje prostora?
- Ono obično što pokušavam objasniti drugima je to da je kemija svuda oko nas, da kemija nije nužno nešto loše i nešto dobiveno umjetnim putem. Dapače, kemija kao prirodna znanost sastavni je dio prirode. Kemija je razlog zašto lišće mijenja boju u jesen i iza svake boje stoji različit kemijski spoj i mehanizam njegovog nastajanja. Kemija je razlog zašto osjetimo miris cvijeća, parfema ili kiše i zašto razlikujemo okuse. Zaljubljenost, sreća, adrenalin, tuga- sve je to kemija. Također mnoge kemijske reakcije su pozadinska priča mnogim procesima poput pripremanja zimnice i proizvodnje rakije iz voća. U razgovoru s drugima može se zaključiti da kemija i nije baš omiljena pa me često pitaju kako se mogu baviti time i obično svi naglase da im je to uz matematiku i fiziku bio najteži, a nekima i najgori predmet tijekom školovanja. Stoga se običnom trudim objasniti ljudima da se s kemijom susreću svakodnevno, da može biti jako zanimljiva i da nije strašna koliko se čini. Smatram da bi se kemiji, kao i drugim prirodnim znanostima, definitivno trebalo dati više prostora i upoznati ljude da kemija nisu samo različite formule, jednadžbe, strukture teško čitljivih kemijskih spojeva nego da je kemija prisutna svuda oko nas.
 |
| Sok od crvenog kupusa kao prirodni pH indidkator |
Mladi ljudi su često u nedoumici kada je riječ pri odabiru fakulteta. Kojom mišlju ste se vodili kada ste odlučili svoj životni put posvetiti ovom pozivu?
- Ja sam prije svega odabrao ono što me čini sretnim, ono što volim i ono za što sam smatrao da je moj poziv. Vi kada radite ono što volite nebo vam je granica. I stalno težite novim ciljevima i nikada vam nije dosta. I uvijek naučite nove stvari. Ključ sreće je pravi odabir. Ja bih poručio mladim ljudima da odaberu ono što ih ispunjava i čini sretnima, ali također da nije strašno ni pogriješiti u odabiru. Slušajte svoje unutarnje ja- to ste vi.
Gdje se radije vidite u učionici kao profesor/predavač ili u laboratoriji?
- Moram priznati da mi je na ovo pitanje najteže dati odgovor jer se ne mogu odlučiti. Ono o čemu sam oduvijek sanjao je da stojim iza katedre i da prenosim svoje znanje i iskustvo na mlade ljude. Htio bih prenijeti svoju ljubav prema ovoj čarobnoj znanosti i naučiti te mlade ljude da znanja iz kemije primijene u svakodnevnome životu. Osim toga, kao i svaki znanstvenik imam i želju da se bavim istraživanjem tako da se osim u učionici vidim i u laboratoriji. Rad u laboratoriji je nešto posebno, kao i osjećaj kada shvatite da vam je istraživanje uspjelo. Najbolja opcija bi bila kombinacija nastave i istraživačkoga rada. To bi bio pun pogodak.
Je li kemija kao znanost danas podcijenjena? Postoji li dovoljno mjesta i prostora za sve kemičare?
- Kemija je sastavni dio čovjekovog života još od prapovijesnog doba, međutim kao znanstvena disciplina kemija je relativno mlada. Unatoč tome što je kemija mlada prirodna znanost ona je u kratkom vremenskom periodu dala odgovore na mnoga pitanja i objasnila je mnoge nedoumice. Također, na mnoga se pitanja tek treba odgovoriti te smatram da postoji dovoljno mjesta i prostora za sve kemičare. Kemija je definitivno znanost budućnosti.
Sudjelovali ste na značajnom natjecanju BiH-3 Minute Thesis Competition. Koje iskustvo nosite s ovog natjecanja?
- BiH-3 Minute Thesis Competition je natjecanje koje mi je pomoglo u stjecanju novih vještina. Također, pomoglo mi je da izađem iz svoje zone komfora i medijski se eksponiram čemu ranije nisam bio rad. Ono što smatram najvećim uspjehom je to što sam upoznao mlade i perspektivne ljude koji se nalaze širom svijeta i što nam to otvara vrata potencijalnim budućim suradnjama. Ovom prilikom bih se zahvalio svim organizatorima i sponzorima natjecanja i pozvao sve mlade ljude koji rade na vlastitim istraživanjima da se naredne godine prijave na ovo natjecanje jer se radi o predivnom iskustvu iz kojeg ćete izaći svi bogatiji za nova iskustva i poznanstva.
- Kemijom se mogu baviti svi koji su kreativni i znatiželjni. Pokretač svega je želja za istraživanjem i pronalaskom odgovarajućeg puta do odgovora. Naravno tu je i entuzijazam za otkrivanjem novih stvari i potvrđivanjem postavljenih hipoteza. Ako ste marljivi, željni novih znanja, istraživanja i eksperimentiranja- kemija je pravi izbor za Vas!
 |
| Sintetski polimer |
Što biste kao kemičar poručili čitateljima Baglame?
- Mi kemičari često koristimo katalizatore u svojim istraživanjima. Katalizatori su tvari koje pomažu kemijskim reakcijama da se odigraju brže i oni na neki način usmjeravaju kemijsku reakciju te omogućavaju dobivanje željenog produkta reakcije. Ja bih htio biti katalizator te usmjeriti i potaknuti čitatelje Baglame da više čitaju o prirodnim znanostima, da se ne plaše novih znanja i kemije. Bilo bi mi drago da netko promijeni svoje mišljenje o kemiji i zavoli prirodne znanosti te da se netko odluči biti znanstvenik. To bi itekako bio željeni produkt ovog razgovora.
Primjedbe
Objavi komentar