Iako se harmonika često na našem području povezuje s narodnom glazbom, ipak se radi o instrumentu s dugotrajnom i značajnom tradicijom, povijesnim razvojem i zanimljivim karakteristikama. Harmonika je vrlo rasprostranjen instrument a zauzima značaj u mnogim vrstama glazbe. Asocijacije na ovaj instrument su mnogostrane, ali je istaknuta njezina važnost u glazbenoj literaturi, kao nadahnuće u drugim umjetnostima.
Povijesni razvoj
Period pojave harmonike i dalje je predmet rasprave među istraživačima. Mnoge zasluge dobio je, kao izumitelj harmonike, Christian Friedrich Ludwig Buschmann, čiji je Handäoline patentiran u Berlinu 1822. Drugi pak ističu Cyrila Demiana iz Beča, koji je patentirao svoju harmoniku 1829. godine. Demianov izum sastojao se od malog ručnog mijeha i pet tipki, iako su, kako je Demian napomenuo u opisu instrumenta, dodatne tipke mogle biti ugrađene u dizajn. Ubrzo su uslijedile brojne varijacije uređaja.
Građa i dobivanje tona
Harmonika spada u aerofoni instrument s trskom, koji proizvodi zvuk širenjem i skupljanjem presavijenih mijehova, odnosno titranjem zračnog stupca. Visina tona kontrolira se uz pomoć tipki koje izgledaju poput klavijature ili u drugom slučaju kao dugmad.
Klavirska harmonika sadrži tipke koje po svom izgledu podsjećaju na raspored tipki na klaviru. Obično se nalaze na desnoj strani glazbala a njihov broj varira između 26 i 45 tipki. Dugmetara harmonika danas je dosta zastupljenija jer veći broj dugmadi daje i širi zvučni opseg i volumen.
Harmonika u 20. stoljeću
Početkom 20. stoljeća harmonika je diljem svijeta bila povezana s tradicionalnom glazbom, kafićima, plesnim dvoranama i glazbenim dvoranama. Zlatno doba harmonike trajalo je od 1900. do 1960. godine, kada je bila dio mnogih popularnih glazbenih žanrova tog doba. Godine 1927. Hugo Herrmann skladao je prvu skladbu za solo harmoniku pod naslovom Sieben neue Spielmusiken. Jedan od najvažnijih skladatelja moderne glazbe za harmoniku bio je Wolfgang Jacobi (1894–1972).
Čudo od harmonike
Najveća harmonika na svijetu duga je 2,53 metra, široka 1,9 metara, duboka 85 cm i teška približno 200 kg. I da, na njoj je moguće svirati. Instrument je izgradio talijanski graditelj Giancarlo Francenella u Castelfidardu, Ancona, Italija. Ovaj model nosi naziv Fisarmonica Gigante. Njezina gradnja završena je 2001. godine.
Najduži maraton u sviranju harmonike trajao je 40 sati, 3 minuta i 10 sekundi. Postigao ga je Anssi K. Laitinen iz Finske. Maraton se održao u Kuopiju u Finskoj, između 11. – 13. srpnja 2018. godine Anssi je izveo 610 različitih skladbi, uključujući finsku i međunarodno popularnu glazbu. On je prethodni rekorder za ovu titulu, ostvarivši 31 sat i 25 minuta 2010. godine.
Harmonika u svijetu
Castelfidardo, Italija, svjetski je epicentar proizvodnje harmonika. Većina vodećih tvrtki za proizvodnju harmonika nalazi se tamo, uključujući Excelsior, Pigini, Victoria, Castagnari, Brosini, Scandalli i Zero Sette.
Godine 1990. Sjedinjene Američke Države službeno su registrirale 75.000 ljudi kao certificirane svirače harmonike. Harmonika je priznata kao službeni instrument u nekoliko američkih gradova, kao što su Detroit, St. Paul i Skokie. Klavirska harmonika službeni je gradski instrument San Francisca u Kaliforniji.
''Inat'' iz Bosne i Hercegovine
Azmir Halilović, Asmir Hamzić i Danijel Lovrić, članovi su unikatnog sastava Inat trio, čiji virtuozitet ostavlja bez daha a o čemu svjedoče mnoge nagrade osvojene na internacionalnoj razini. Ova tri mlada virtuoza na harmonici krase bosanskohercegovačku scenu od 2016. godine. Njihov trio nastao je u sklopu studijskog programa Muzičke akademije u Sarajevu u klasi prof. dr. Belme Šarančić Nahodović.
Inat trio uistinu prkosi vremenu brzog življenja, dekadenciji umjetnosti, jeftinim sadržajima i malograđanštini. Svojim radom i oživljavanjem glazbe za harmoniku svjedoče postojanju značajnih djela u čijem izvođenju instrument dobiva novu razinu zvučne profinjenosti.
Primjedbe
Objavi komentar