Kava je jedan od najpopularnijih napitaka u svijetu. I bez obzira što ju možda netko ne pije, ipak se poziv na druženje često upućuje pitanjem - hoćemo li na kavu? Njezina dostupnost postala je velika a priprema umijeće. Ljubitelji kave otkrivaju svoj karakter kroz onu vrstu koju često vole piti, dok su joj umjetnici posvetili svoju ljubav kroz osobni umjetnički iskaz. Ovaj crni čudesni napitak spaja ljude jedne s drugima, ali i čovjeka sa samim sobom na početku ili u tijeku dana. Bila čista crna ili pomiješana s drugim dodacima i aromama, s kavom se kreirao osoban ritual uživanja svakog ljubitelja ovog napitka.
Čudesna veza kave i klasične glazbe ostvaruje se kroz skladbe koje su joj posvetili neki od značajnijih skladatelja kroz povijest, ali i kroz osobni pristup tijekom konzumiranja. Najljepši doživljaj slojevitog ukusa kave je u sjedinjenju s ugodnom glazbom. Tada možete biti sami a ne osjećati se usamljeno. Jer dvije ljubavi vas okružuju: kava i glazba.
Među najpoznatijim skladbama posvećenim ovom napitku je Kantata o kavi. Djelo je skladao Johann Sebastian Bach 1734. godine. Ova kantata prikazuje scene iz svakodnevnog građanskog života. Skladba na komičan način opisuje ženinu ovisnost o kavi. Upečatljiv lik je Schlendrian, koji se ljuti na svoju kćer jer pretjerano konzumira kavu, i to čak tri šalice na dan. I sam Bach bio je ovisnik o kavi i navodno je pio 30 šalica na dan.
Wolgang Amadeus Mozart je također bio ljubitelj kave. Njegova omiljena kava bila je crna. Ljubav prema kavi protkao je i u jednom dijelu opere Don Giovanni.
Ludvig van Beethoven svoj bi dan započeo ispijanjem kave spravljene od točno 60 zrna. Vjerovao je kako je takav broj zrna potreban za savršenu šalicu kave.
Glenn Herbert Gould, jedan od najslavnijih pijanista 20. stoljeća, navodno je pio galon kave. To bi se moglo povezati s njegovim načinom života. Glenn je mnogo radio noću i većinu posla ostavljao za posljednji čas.
Jazz i kava
I dok s jedne strane kava biva nadahnuće u (glazbenom) život skladatelja, s druge strane biva nadahnuće za stvaranje zasebnog žanra posvećenog samo njoj. Stvaranje glazbenog ugođaja u kafiću doseže veliki značaj u današnje vrijeme. Neki kafići vode posebnu brigu o glazbenom žanru koji će ispuniti prostor. Takvi žanrovi se najčešće opisuju kao bossa nova, soft rock ili jazz.
Nakon što je na Sveučilištu Arkansas provedena studija o utjecaju glazbe pri objedu, ispitanici su kazali kako im rock i klasična glazba ne vrše nikakav utjecaj na kvalitetu hrane, dok hip-hop stvara lošiji ukus kod hrane, za razliku od jazza koji je imao pozitivan utjecaj na okus. Ista stvar je i kod konzumacije kave. Neke od vodećih tvrtki čija je primarna prodaja kave, u svojim trgovinama su, nakon puštanja jazz glazbe, povećale prodaju kave. Kafići čiji je prostor uređene u smeđim i narančastim tonovima, a koji također puštaju jazz, imaju znatno veći promet.
Na koncu se dade zaključiti kako je jazz ''najkofeinizirana'' vrsta glazbe s kojom se apetiti otvaraju a osjet biva intenzivniji. Stoga nađite svoj jazz kutak i spojite ga s omiljenom aromom kave.
Nema ništa slađe od šalice gorke kave. - Rian Aditia
Primjedbe
Objavi komentar