Zimska čarolija u zanimljivostima baleta ''Orašar''

Vrijeme praznika odiše neobičnim mirisima, glazbom i posebnim ugođajem. Svaka godina donosi unikatan i prepoznatljiv detalj, koji će u glazbi, modnoj industriji ili marketingu općenito, obilježiti period slasnih ukusa, zamamnih mirisa, svjećica, boja. Ove godine možemo vidjeti lik Orašara kao inspiraciju za božićne i novogodišnje blagdane. 
    U glazbenom svijetu asocijacija na lik Orašara proizilazi iz istoimenog baleta, ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog. Pred vama se nalazi nekoliko zanimljivosti iz ovog baleta. 

 

1. Vrijeme nastanka i nadahnuće 

Balet Orašar temelji se na priči Orašar i kralj miševa koju je napisao književnik E.T.A. Hoffman. Originalna priča je mnogo mračnija od one prerađene za balet. Prikazuje krvavu bitku Orašara i vojske mišjeg kralja. Priča je napisana 1816. godine, što je više od 200 godina i prvobitno nije bila napisana za djecu. Godine 1892. Čajkovski piše glazbu za balet. Zanimanje za ovu priču i popularnost baleta još se drže u vrhu najpopularnijih djela. 

2. Tko je došao na ideju?

Vladin birokrat imao je ideju da od Orašara napravi balet krajem 19. stoljeća. Ivan Vsevolozhsky, ravnatelj Carskih kazališta u Sankt Petersburgu, prvi se dosjetio da priču o djevojci i Orašaru iskoristi za baletnu predstavu. Prvih nekoliko puta balet je prikazan na jednom programu s operom Iolanta Čajkovskog. 

3. Popularnost

Orašar je bio posljednji balet u opusu Čajkovskog. Premijerno je izveden 1892. u Sankt Petersburgu, ali nije naišao na uspjeh, nego na dvostruko odbijanje - i od publike, i od kritike. Danas je jedan od najpopularnijih baleta u povijesti glazbe. Čajkovski, nažalost, nije doživio njegov kasniji uspjeh.




4. Kostimografija  

Ako ste ikada gledala ovaj balet, svjesni ste raskoši kostimografije i scenografije. Baletne kuće diljem svijeta na različite načine rješavaju pitanje kostimografije i scenskog dekora. U svakom slučaju kostimi predstavljaju pravi izazov. 
    U jednoj od izvedbi čizme koje je nosio Drosselmeyer u II. činu bile su visoke preko dva metra. Zamislite kako je bilo plesati u njima. Suknja iz koje izlaze mala djeca majke Ginger izrađena je od metalnog okvira od 40 kilograma, što objašnjava zašto majka Ginger obično više hoda i njiše se nego pleše. Šećerna vila svoje solo pleše u minimalno sedam slojeva tila. Više od 144 zasebna zvončića ušiveno je na svaki kostim Candy Canesa. 



5. Druge adaptacije

Popularnost ovog baleta svjedoče i brojne netradicionalne verzije. Koreografija se često mijenja i stvara iznova kako bi se stvorila svježa perspektiva. U Rusiji, Europi i SAD-u većinom se drži do tradicionalnije koreografije. U drugim zemljama, koje su kulturološki različite, koreografi imaju veću kreativnu slobodu jer djelo nije toliko ugrađeno u njihov tradicionalni blagdanski repertoar. Jedan od takvih primjera možemo naći u Kini. Neke od verzija baleta mogu odavati počast kineskoj novoj godini, s Božicom ždrala koja mijenja ulogu Šećerne vile  i zmajevima koji preuzimaju ulogu miševa. 

Sadržaj

Prolog 

Soba. Majka djevojčici priča bajku o Krcku Oraščiću koji pobjeđuje Kralja miševa i spašava svoju princezu od opake vojske miševa.

1. čin
Božićno je veče… Nekada davno… Ispred kuće Stahlbaumovih igraju se djeca. Pripremaju poklone i raduju se. U kući Stahlbaumovih domaćini dočekuju brojne goste. Najviše se iščekuje dolazak Drosselmeyera, Mašinog i Fritzovog kuma, koji pravi najljepše igračke. On poput čarobnjaka zabavlja djecu i predstavlja im svoje marionete, lutke na navijanje koje je sam napravio. Drosselmeyer poklanja Maši neobičnu drvenu lutku, princa – vojnika iz bajke, Krcka Oraščića. Djevojčica je odmah zavoljela lutku – krckalicu za orahe. Međutim, Fritz, Mašin brat vragolan, zadirkuje svoju sestru, otima joj Krcka, lomi ga iz obijesti i sestru nagoni na plač. Kum Drosselmeyer zaustavlja Fritza, popravlja igračku i vraća je Maši. Proslava se nastavlja. Roditelji igraju tradicionalni ples i vesele se. Gosti odlaze.
Maša ostaje sama i provjerava svoju lutku. Sat otkucava ponoć… Sa svih strana vojska miševa počinje da nadire, dok se Maša svim snagama trudi da ih otjera od sebe i svog Krcka Oraščića. Djevojčici u pomoć pristižu vojnici, ali miševi predvođeni zlim Kraljem miševa još jače napadaju. Drveni lutak se budi i stupa u borbu na čelu vojnika. U toj borbi Maša cipelom gađa Kralja miševa i sve miševe natjera u bjekstvo. Na Mašino veliko iznenađenje, Krcko se pretvara u prelijepog Princa iz bajke. Polaze na čarobno putovanje…

2. čin
Dok kristalna lađa plovi iznad oblaka Kralj miševa ne odustaje i sa svojom vojskom neprekidno je za petama Maši i Princu. Lađa stiže do Prinčevog dvorca, gdje ih dočekuje Prinčeva svita. Mašinu sreću prekida dolazak vojske miševa. Princ ih dočekuje i savladava njihovog vođu.
Ulaskom Maše i Princa cijeli dvor oživljava. Na proslavu, njima u čast, dolaze gosti iz cijelog svijeta i izvode svoje predivne igre iz Rusije, Kine, Arabije. Igrom Valcera cvijeća proslava se nastavlja u zajedničkom slavlju. Prisutan je i Drosselmeyer, Mašin kum, koji je neprestano pratio njihovo putovanje. On sada poziva Mašu i Princa da zajedno odigraju svoj trijumfalni duet.

***

Novi je dan, Maša je u šetnji. Na ulici spazi poznato lice mladića. Ostaje zbunjena, jer njen san postaje java.
Soba. Mama završava čitanje bajke.
Da li je svaka mama nekada bila Maša, ili je san svake djevojčice da bude Maša, ostaje vječita tajna…
Maša i Princ su u čarobnoj šumi, u kraljevstvu pahulja koje izvode svoj ples i opčinjavaju ih. Nekom čarolijom, pojavljuje se kristalna lađa u kojoj Princ odvodi Mašu na daljnje putovanje.


Balet je iznimno zahtjevna vrsta plesa. Dopustite si uživati upravo u ovoj prekrasnoj priči kroz dane koji su pred nama. 






Primjedbe