Poznato je kako je ženama kroz povijest bilo zabranjeno javno bavljenje glazbom. Žene su mogle sudjelovati u amaterskom muziciranju, imati glazbenu poduku, ali nisu mogle imati javne koncerte jer se kosilo sa staležom iz kojeg su dolazile. Bez obzira na takvu situaciju, žene su počele s javnim djelovanjem i iza sebe su ostavljale upečatljiv trag svojega glazbenog postojanja.
Glazba se u različitim stilovima izvodila na različitim mjestima. Tako su žene mogle pjevati, svirati, ali rijetko kada i skladati. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi o točnosti vremena u kojem će žene slobodno djelovati kao skladateljice, ali možemo o njihovoj ustrajnosti da to i postanu. One su mogle osjećati glazbu, ali ne i živjeti u punini da bi ista postala njihov poziv ili izvor prihoda.
Možda je tražilica ispunjena samo popularnim imenima skladateljica. Ali bez obzira što popularna imena izlaze na površinu, postoji mnogo važnih imena koja su povijest glazbe učinila osebujnom.
Hildegard von Bingen ima važnu ulogu u kreiranju glazbene povijesti srednjeg vijeka. Ova njemačka redovnica bila je glazbeni amater, ali je stvarala iznimno posebna vokalna djela duhovnog sadržaja. Skladala je više jednoglasnih skladbi u formi gregorijanskog korala. U njezinim djelima može se pronaći i prvi oblik višeglasja. Ova žena bila je veoma svestrana. Osim glazbom bavila se medicinom, botanikom i geološkim raspravama, te je iza sebe ostavila znanstvene enciklopedije, teološka djela i knjige o ljekovitom bilju.
Maria Theresia von Paradis austrijska je skladateljica. U periodu od 2. do 5. godine borila se s oštećenjem vida, kojeg je postepeno počela gubiti u 16. godini, a s 18 posve izgubila. Unatoč tome djelovala je kao pjevačica, pijanistica, skladateljica i glazbeni pedagog za vrijeme bečke klasike. Budući da je bila slijepa, pomogla je u razvoju i razradi metoda zapisivanja notnog pisma za slijepe osobe, kao i osnivanju prve škole za slijepe osobe u Austriji. Marija je mnogo putovala i nastupala pred mnoštvo različite publike. Fascinantan je broj klavirskih koncerata koje je, osim ostalih skladbi, imala ova skladateljica u svom repertoaru. Za period bečke klasika ima 60 koncerata i biti žena, još pri tome slijepa, bilo je veličanstveno. Maria je pisala i druga djela, ali nažalost ni jedno od njih nije sačuvano.
Clara Wieck Schumann jedna je od najpoznatijih žena koja se bavila glazbom. Njen život vezan je uz skladatelja Roberta Schumanna. Clara bila među najboljim pijanisticama romantizma. Na repertoaru je imala i djela svoga supruga Roberta Schumanna, ali i prijatelja Johannesa Brahmsa. Nakon što je Robert imao nesretni događaj s tetivom na ruci, Clara je počela promovirati njegova djela. Iako je važna za polje pijanizma, Clara je ostavila trag na području solo pjesme, klavirske minijature, klavirskog koncerta i nekolicine komornih skladbi.
Fanny Mendelssohn bila je njemačka skladateljica i pijanistica ranog romantizma. Društvene okolnosti u kojima je živjela i rasla otežavale su joj skladateljsku karijeru, pa je većina njezinih skladbi potpisana imenom njezina mlađeg brata Felixa Mendelssohna. Njezin opus dobrim dijelom je klavirski, ali se većina djela objavila tek nakon njezine smrti. U njezinom opusu nalazi se preko 450 djela, što je veliki broj za ženu koja djeluje u svijetu u kojem vladaju konzervativna mišljenja.
Dora Pejačević važna je za hrvatsko glazbeno područje. U Našicama, gdje je provela djetinjstvo, dobila je i prvu glazbenu poduku. Budući da je potjecala iz aristokratske obitelji, zbog statusa joj je bilo teško djelovati u profesionalnim glazbenim krugovima, pa joj je dodatnu pomoć ponudio dirigent Dresdenske filharmonije Edwin Linder. Dorina majka bila je iznimno obrazovana žena s posebnim ukusom za glazbu i umjetnost, pa je redovito organizirala koncerte i brinula za kulturni život na dvoru. Iako je Dora učila violinu, ipak je bila vješta u sviranju klavira. Njezin opus obuhvata solo pjesme, klavirska djela, komorne oblike i nekoliko orkestralnih skladbi.
Ovih pet žena divan su primjer odvažnosti, hrabrosti, ustrajnosti i neizmjerne požrtvovnosti za glazbu. Ponekad je potrebno sasvim malo nadahnuća koje nam može promijeniti pogled na svijet i učiniti da shvatimo koliko i sami vrijednosti i snage u sebi imamo.
Primjedbe
Objavi komentar