Pet zanimljivosti iz života skladatelja

Iako smo danas, najvećim dijelom putem medija, povezani sa životima slavnih ličnosti, ipak je i u ranijim epohama bilo onih glazbenika koji su imali neobične događaje. Ti su događaji obilježili ne samo određeno razdoblje, nego i djelovanje pojedinih skladatelja. U nastavku donosimo pet zanimljivosti iz života skladatelja. 


Strmoglava karijera 

Robert Schumann jedan je od utjecajnijih skladatelja romantizma. Studirao je pravo, ali se dvoumio između knjižničarskog i glazbenog života. U središtu njegova stvaralaštva nalaze se klavirske skladbe i solo pjesme. Odlučivši se postati pijanistom, počeo je s upotrebom mehaničke spravice koja je obećavala pokretljivost četvrtog prsta, važnog u stvaranju tehničke usavršenosti pri sviranju klavira. Umjesto pokretljivosti Schumann je zadobio povredu tetive, te je nastavak karijere usmjerio na skladanje. 




Neobičnosti rođenja i smrti 

Ruski skladatelj Sergej Prokofijev rođen je 11. travnja prema Julijanskome kalendaru. Nakon što je Sovjetski savez prihvatio Gregorijanski kalendar, datum rođenja ovog skladatelja pomjeren je za 23. travanja. Prokofijev je od moždanog krvarenja preminuo 5. ožujka 1953., istog dana kada i Staljin. Kako je živio blizu Crvenog trga, zbog gomile koja je došla oplakivati smrt vođe, Porkofijevo tijelo je u stanu ostalo još tri dana. 


Neobičan hobi 

Antonin Dvořak bio je opsjednut vlakovima. Svoje slobodno vrijeme provodio je na kolodvoru u Pragu bilježeći vlakove. Od svojih učenika je tražio da opišu red vožnje u detalje, dok je svoje prijatelje često gnjavio recitirajući vozni red kojeg je znao na pamet. 



Polupismeni genij

Wolfgang Amadeus Mozart neobjašnjiva je glazbena pojava za koju se uvijek može naći nadahnuće. Jednako kako je s jedne strane bio glazbeni genije, tako je s druge strane bio polupismen. Često je pravio gramatičke i pravopisne greške u pismima koja je rado slao svojoj sestri. U pismima se očituje duboka ljubav i poštovanje prema sestri, ali ne i pismenost.



 

Simfonijski performans

Joseph Haydn slovi za utemeljitelja simfonije. Jedna od neobičnijih simfonija je ona iz 1772. godine. Navodno je nastala jer su se njegov orkestar i on zadržali previše dugo u ljetnoj palači princa Nikolausa Esterházya. Kako princ nije dopuštao da se glazbenici vrate obiteljima, Haydn je pribjegao lukavštini. U simfoniji je na kraju svako malo po jedan glazbenik prestajao svirati, gasio svijeću na svom mjestu i odlazio. Na kraju skladbe ostale su samo dvije violine koje su svirali Haydn i prva violina Alois Luigi Tomasini.


Životi skladatelja ni u kojem slučaju nisu bili dosadni. 

Primjedbe