Beethoven - neponovljivi glazbenik

Mnogi glazbenici nisu imali jednostavan život, ali su svoja djela nastojali skladati do savršenstva. Pretakali su svoje emocije u melodije i koračali ritmom neponovljiva vremena. Čudesnu, jedinstvenu, duboku, impozantnu glazbu možemo tražiti u Beethovenovu opusu. Njegova glazba bila je posve drugačiji dodir sa stvarnošću. Nove sadržaje i kontraste možemo tražiti upravo tu. Beethoven je prekretnica. Fluidna glazba jednog postojanja. I takva je danas. Unikatna. Jedinstvena. Nikada ista. Sažeta i opširna u isto vrijeme. Baš kao i njen tvorac, neponovljivi glazbenik - Beethoven.


Burno djetinjstvo

Ludwig van Beethoven  potjecao je iz glazbene obitelji, ali mu to nije mnogo pomoglo kao što je bio slučaj kod nekih njegovih prethodnika i suvremenika. Glazbeno se brzo razvijao, pa je već s 11 godina mogao zamijeniti svog učitelja orguljaša, a s 12 je skladao nekoliko skladbi za glasovir. Beethoven je prošao težak razvojni put još za vrijeme dječačkog perioda. Njegov otac, pjevač-tenor, bio je sklon alkoholiziranju. U svome sinu našao je priliku za unovčenje talenta. Beethoven je trpio agresivnost i fizičke nasrtaje od strane vlastitoga oca. Tukao ga je i tjerao da stojeći vježba klavir. Često bi malog Beethovena vodio u kavanu kako bi, do kasno u noć, zabavljao njegove pijane prijatelje svirkom na violini. Ovakve odgojne metode nisu odvojile Beethovena od glazbe. On je i dalje otkrivao njezine sfere i tražio bijeg od stvarnosti. 


Beethoven je skladao teško, često brišući i skladajući iznova, želeći tako melodije dovesti do savršenstva. Težina i zahtjevi skladanja otvorili su novi pristup individulazimu, nečemu posve novom i drugačijem u vremenu njegova djelovanja. Duboka emocionalnost bila je posrednikom između njegove nutrine i uha aristokratske publike za koju je najčešće stvarao. Životni prevrati utjecali su na njegovo stvaranje. Dramatičnost i sjeta, razočaranost i oduševljenje, smiraj i dramatičnost samo se neki od krajnosti Beethovenove glazbe, što jasno potvrđuje da nitko nije pun glazbene filozofije kao Beethoven. 



Oda čistoj ljubavi

Teško je emocije u Beethovenovoj glazbi nazvati jedinstvenim imenom. Ali ako bismo morali, onda bi to zasigurno bila ljubav. Beethoven je bio nesretan u ljubavi, ali je mnogo volio i tragao za istom. Beethovenova nježnost posebice se očitovala spram njegove majke. Za svoju majku Beethoven je priređivao koncerte. Posjeo bi ju u posebnu stolicu i samo za nju svirao skladbe koje još nitko nije čuo. 
    Beethoven se oduševljavao jednostavnim stvarima. Nije dopuštao da mu dani budu isprazni, iako su često bili teški i bolni. Ljudi koji su ga poznavali često su ga viđali u šetnji. Umjetničke i česte duševne krize prevazilazio bi šećući se prirodom u okolici Beča. U prirodi je tražio nadahnuće. Beethoven osluškuje prirodu i oslikava njezine zvukove u svojim simfonijama. On stapa svoje unutarnje previranje i ljepotu zvukova koji ga okružuju. 



 

Zaljubljeni sanjar

U trenutku kada Ludwig gubi sluh, ne prestaje slušati glazbu svoje nutrine. Pretvara ju u nove melodije, drugačije, kontraverznije. Iako je pokleknuo pod tolikom emocionaInom boli, i dalje duboko vjeruje htjenje darivanja vlastite umjetnosti. Iznova je nalazio nadahnuće u onome što ga okružuje i pisao posvetne melodije za one koje ljubi. 
    Možda u djetinjstvu nije osjetio svu puninu ljubavi, ali je znao kako ljubiti. Na osobit način ljubio je ljude, volio prirodu, divio se povijesnim ličnostima, poštivao one koji su bili iznad njega. Napose je ljubio žene, ali skrovitom i nikad isto uzvraćenom ljubavlju. Tu je ljubav Beethoven pretako u melodije koje će i danas ispunjavati koncertne dvorane i buditi sjetu neuzvraćene ljubavi. Ni prije ni poslije se neće osjećati prožimanje tolike ljubavi i boli u jednoj melodiji života. 



Promišljanje o Beethovnu završit ćemo uz nekoliko njegovih misli. Neka nam one budu putokaz u vrijeme potrebe. 

Tisuće zvukova, buke i oluje se nalazilo u meni dok ih nisam uglazbio na papiru.
Glazba je otkriće veće od sve mudrosti i filozofije.
Što sam ako se usporedim sa svemirom?










Primjedbe