Improvizacija je bit jazza - reklo bi se dok promatramo kako nam život također nekad postaje improvizacija. No, u svakoj improvizaciji postoji osobni doživljaj, dodatak one istinske vrijednosti i slobode, vlastite emocionalne reakcije i podražaj na glazbeni svijet, dok u njemu kreiramo vlastiti. Kako to doživljavaju jazz glazbenici i na koji način se nose s tim, čitamo u nastavku.
.jpg) |
| Foto: Vanja Lisac |
Tko je Dinko Šimunović onda kada nije okružen jazz glazbom i vježbanjem, ako je uopće Vama moguće živjeti bez glazbe?
- Svoje slobodno vrijeme, kada se ne bavim glazbom, volim da provodim sa svojom obitelji. Supruga Snježana, sin Nathaniel i kćeka Nina su mi najvažniji. Tu su i ljubimci, pas Bella i mačak Boki. Također, jako su mi važni duhovna i mentalna stabilnost i razvoj, te tome posvećujem puno vremena.
Pripadate generaciji koja je ljuljala kolijevku jazza u BiH. Kako biste opisali razvojni put jazz glazbe do danas? Kako ste Vi započinjali?
- Imao sam sreću da se u vrijeme kada sam se ja počeo baviti jazz glazbom pojavljuje cijela jedna scena prepuna ljudi koji su voljeli i živjeli jazz. Bili smo i generacijski bliski, što nam je dalo priliku da zajedno rastemo i sazrijevamo. Naravno, tu su bile i starije kolege od kojih smo učili i koji su nas podržavali, i sa kojima sam mnogo surađivao. Tada je sve to bilo u jednom velikom zamahu i nije manjkalo mjesta za sviranje i entuzijazma. Bilo je perioda kada smo svirali skoro svaku noć. Razne postave su se mijenjale i svi smo imali šansu da dođemo do izražaja.
 |
| Foto: privatni arhiv |
Kako se rodila ljubav prema neobičnom kontrabasu?
- Ni sam ne znam kako se je rodila ljubav prema kontrabasu i bass gitari. Nekako sam uvijek osjećao da su ti instrumenti idealni za moj način izražavanja. Sviram ih od svoje 14-e godine tako da ih smatram neodvojim dijelom sebe.
Kontrabas se obično vezuje uz ozbiljnu glazbu. Barem tako misle manje informirani ljudi. No, što su njegove čari kao glazbala u oživljavanju jednog djela ili jazz varijacije?
Je li publika u našoj zemlji otvorena prema jazz umjetnosti?
- Publika u BiH je jako otvorena prema jazzu i ima je u cijeloj državi. Publika je ovdje predivna. Međutim, faktori koji bi trebalo da osiguraju promociju i infrastrukturu za razvoj ovog pravca u kulturi ne odgovaraju visini zadatka.
Surađivali ste s mnogim značajnim skladateljima i izvođačima jazza. Tko je najviše utjecao na Vaš razvojni put?
- Surađivao sam sa mnogim jazz glazbenicima iz BiH i inozemstva. Ne bih nikoga posebno izdvajao jer mogao da nekoga neopravdano izostavim. Svi sa kojima sam surađivao su imali utjecaj na mene kao glazbenika. Neki više, neki manje.
Imate suradnju s Muzičkom akademijom u Sarajevu. Koliko su mladi glazbenici zainteresirani za jazz i njegove korijene? Postoji li mogućnost da se jazz više popularizira, osobito među mladima?
- Ja sam tu više pomagao ljudima koji su direktno surađivali sa Muzičkom Akademijom u Sarajevu. To je trajalo oko godinu ili dvije. Imali smo neke zapažene nastupe sa studentima, od kojih je jedan dokumentovan na albumu koji je izašao prije par godina. Još uvijek postoje mladi ljudi koji su zainteresirani za jazz, ali bez podrške institucija kao što su ministarstva, obrazovne ustanove i klubovi nece se moći razvijati na ovim prostorima.
Značajnu suradnju ostvarili ste i s muzičkom produkcijom BHRT servisa. Koje su prednosti studijskog rada, osim arhiviranja materijala?
- Ja sam stalni uposlenik Muzičke Produkcije BHRT već 22 godine. Pored arhiviranja snimljenog materijala, MP BHRT se bavi proizvodnjom glazbenih TV emisija i nastupima orkestara uživo. U sklopu MP BHRT sam uposlen kao basista Zabavnog Orkestra.Ja sam stalni uposlenik Muzičke Produkcije BHRT već 22 godine. Pored arhiviranja snimljenog materijala, MP BHRT se bavi proizvodnjom glazbenih TV emisija i nastupima orkestara uživo. U sklopu MP BHRT sam uposlen kao basista Zabavnog Orkestra.
Poznato je da imate česte jazz svirke i nastupe. Na koji način ostvarujete interakciju s publikom? Je li teško upostaviti praviti kontakt?
- Ukoliko ste iskreni i predani tome što radite, publika to prepozna. To je jedini recept za ostvarenje kontakta sa publikom. Ne možete ih lagati. Oni koji su pokušali isfolirati publiku, nisu daleko stigli.
Mnogo toga je modernizirano. Koliko je suvremeni pristup utjecao na očuvavnje originalnosti jazza? Je li komercijalizacija dokačila jazz?
- Jazz se od samih početaka mijenjao. Modernizacija nije zaobišla jazz. Osobno, nemam ništa protiv toga. Drago mi je da se stvari pomijeraju. Volim da se ponašam i živim u skladu sa vremenom. Nisam jedan od onih koji gledaju u prošlost.
U vašem djelovanju očituje se hrabrost. Koliko ste osobno utjecali na razvoj jazza kroz ove godine?
- Hvala na komplimentu!
Na to pitanje mi je teško dati odgovor. Morao bih sebe da posmatram potpuno objektivno. Možda je bolje da netko drugi odgovori na to pitanje. Mislim da sam kao i sve moje kolege uticao na razvoj glazbene scene. Vrijeme i drugi ljudi će to najbolje pokazati.
Postoji li vrijeme kada je bilo najteže ostvariti najbolje korake u jazzu?
- Postoji. To je, po mom mišljenju, vrijeme kada dosegnete određeni nivo muziciranja i zrelosti i dalje morate sami pronaći put i način kako dalje. Lijepa strana tih teških perioda je što se iz svega toga obično rađa originalnost.
 |
| Foto: privatni arhiv |
Čemu Vas je jazz najviše naučio?
- Jazz me je najviše naučio iskrenosti. Brutalnoj iskrenosti prema samom sebi. Tu nema laži i prevare. Nema estrade, dosjetljivih marketinških trikova, kupovanja simpatija nekim parolama... Ili svirate ili ne!
Imate posla sa osobom koja vam neće moći oprostiti, a to ste vi sami.
S kojom motivacionom misli biste zaključili ovaj naš jazz razgovor na Baglami?
- Ne pokušavajte promijeniti druge. Radite na tome da vi budete zadovoljni. Promjene će se ionako desiti, htjeli mi to ili ne. Zato ne treba previše ozbiljno sve shvatati.
Primjedbe
Objavi komentar